Analiza: Zašto centralne banke gomilaju zlato?

Foto: Pixabay

Na osnovu podataka koje je objavilo Svjetsko vijeće za zlato, Centralne banke su kupile 400 tona zlata u prethodnom kvartalu, a to bi značilo da su od januara ove godine do kraja septembra kupile više od 673 tone.

Ovdje je riječ samo o podacima koji su zvanični i na temelju službenih izvještaja a mnogi analitičari spekulišu da su odredbene transakcije ostale u tajnosti.

Prema  izvještaju Svjetskog vijeća, najveći kupac zlata tokom trećeg kvartala je Turska s 31,17 tona, zatim Uzbekistan s 26,13 tona, Indija sa 17,46 tona i Katar s 14,77 tona.

Turska kupnjom zlata pokušava sniziti inflaciju

Mirsad Isaković, univerzitetski profesor i financijski stručnjak u analizi za portal UNA ističe da je uočljivo da su u pitanju azijske zemlje gdje Turska pokušava da snizi  inflaciju koja je na najvišem nivou u zadnjih 25 godina i iznosi 85,5 posto.

„U Indiji uoči jesenjih blagdana potražnja za zlatom raste ali ovog puta je potražnju digla i indijska centralna banka, kupivši 17 tona i povećavši  svoje zlatne rezerve na 785 tona. Razlog je  vjerovatno što vlada te zemlje nastoji diversifikacijom imovine ublažiti dodatni  pad rupije u odnosu na  američki dolar i mjerama  američkog FED-a”, ističe Isaković za naš portal.

SAD zemlja sa najvećim rezervama zlata

Prema izvještaju ovog vijeća, zemlje s najvećim zlatnim rezervama su: SAD (8.133,46 tona), zatim Njemačka (3.355,14 tona), Italija (2.451,84 tone), Francuska (2.436,63 tone), Rusija  (2.298,53 tone) i Kina (1.948,31 tona).

„Postoje  pretpostavke da  su Kina i Rusija igrale značajnu ulogu u rastu potražnje za zlatom u toku zadnjeg kvartala, međutim kako sam već rekao ne objavljuju sve zemlje podatke na redovnoj  bazi. Pretpostavke se baziraju na činjenici da Kina mijenja svoje američke  dolare za zlato te da dugoročno namjerava uspostaviti juan kao glavni konkurent dolaru, koji objektivno sve više gubi na povjerenju u smislu globalne rezervne valute. Međutim, kako će se dolar tome prilagoditi u budućnosti, zasad ostaje  neizvjesno”, objašnjava Isaković.

I Evropska centralna banka gomila zlato

Dodaje kako je interesantno da Evropska centralna banka (ECB) također gomila zlato.

„Istina još pri osnivanju iste zaključeno je da zlatne rezerve trebaju iznositi najmanje 15 posto ukupnih rezervi. Međutim prema posljednjim podacima te rezerve su mnogo veće od pomenute brojke i narasle  su za 133 posto, od 1998 godine do juna 2021. godine. Trenutno iznose preko 504,8 tona ili u odnosu na ukupne  rezerve iznosi 28 posto”, kaže Isaković.

Dodaje da sada dolazimo do ključnog  pitanja, za šta se sve spremaju ove velike svjetske centralne banke.

„Ako imamo na umu da inflacija rapidno raste i obara rekorde koji su stari 40 godina u SAD, u najjačoj ekonomiji Evrope, Njemačkoj, posljednjih 70 godina, a u eurozoni dostizala najveće stope otkad je uveden euro 1999. godine i ako tome dodamo i predviđanja o mogućoj globalnoj recesiji 2023. godine kao i tekuću energetsku krizu, moguće je da se centralne banke sve više okreću zlatu kako bi se zaštitili od  kriznih vremena i pretvaranju većine fiat valuta u bezvrijedni papir”, ističe Isaković.

Od zemlja bivše Jugoslavije, Srbija ima najveće zalihe zlata

Dodaje da  je interesantno da unutar EU, sve zemlje članice imaju barem neku količinu zlata, uključujući i one  male poput Malte, Cipra i Luksemburga te najsiromašnije kao što su Bugarska, Rumunija te druge zemlje bivšeg istočnog  bloka te zemlje poput Grčke, Irske i Portugala.

„Od zemalja bivše Jugoslavije, sve zemlje posjeduju zlato uključujući i Sloveniju s 3,17 tona, Bosnu i Hercegovinu s približno 2 tone, Srbiju s 37,2 tone, Makedoniju s 6,89 tona, Crnu Goru s 1,9 tona, a tu možemo dodati i Albaniju sa 2,8 tona. Međutim uočljivo je da unutar evropskog kontinenta sve Centralne banke posjeduju neku količinu zlata osim  dvije i to Hrvatske i Norveške koja je i onako bogata energentima. Hrvatska je naslijedila ugovorom o sukcesiji 28,5 posto sredstava, odnosno 13 tona zlata ali je prodala 25.9.2001 godine po cijeni od 277,78 $ po unci(danas cijena unce zlata je oko 1,750 $ dakle  šest puta je sad veća cijena) HNB se tada pravdala kako nije zaštićena u slučaju pada cijene, kako je tržište zlata  volatilno i rizično te nije moguće predvidjeti kretanje cijene  zlata”, kazao je Isaković, te dodaje da su tada objašnjavali da je važnije držati mađunarodne valute kao što su  euro, američki dolar i druge.

„Moram priznati  da  me ovo neodoljivo podsjeća na  nedavni postupak  naše Centralne  banke i  prodaje više od  jedne tone zlata za koju  javnost još nije  dobila svrsishodno  obrazloženje koje bi  bilo istinito i transparentno.To posebno iz  razloga što su devizne  rezerve veće  od  obvezni i što je na snazi valutni odbor. Bilo bi interesantno  čuti čime  su se  rukovodili, na osnovu  kojih argumenata pri donošenju ovakve odluke. Napominjem, da su ove godine centralne banke  gomilale zlatne poluge brzinom koja nije viđela još od 1967. godine kada je na snazi u SAD a time i u svijetu, bio  'zlatni standard'”, rekao je Isaković.

Sama potražnja za ovim plemenitim metalom u trećem kvartalu je čak 1.181 tona ili otprilike 30 posto više u odnosu na isti period  prošle godine, podaci su Svjetskog vijeća za zlato.