Srpska Nova godina: Sve je počelo kao srpski inat poslije Prvog svjetskog rata

Foto: Agencije

Srpska Nova godina, kako je najčešće zovemo i svojatamo, masovnije je počela da se proslavlja nakon Prvog svjjetskog rata i to kao svojevrstan bunt svim nepravoslavnim sustanarima u nekadašnoj Kraljevini SHS. Naime, 1919. godine su se u Hrvatskoj bogati trgovci pobunili da pravoslavni praznici ometaju njihov rad, te tražili da se svi praznici ustale istog dana i po mogućstvu vikendom kako posao ne bi trpio. A nema većih inadžija od Srba kada im se dotakne nešto sveto, pa je na listu svetkovina koje će se poštovati dodata još jedna Nova godina - naša srpska, pravoslavna.

Proslava srpske Nove godine bila je nekada zastupljenija u gradskim sredinama jer se na selima veći akcenat stavljao na proslavu Božića. Tek u posljednjim godinama 20. vijeka proslavlja se masovnije. Od tada se organizuju dočeci po gradskim trgovima, klubovima i restoranima.

Iako nije zvanična Nova godina, rado se praznuje u balkanskim zemljama poput Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, pravoslavnim dijelovima Hrvatske, ali i u istočnim zemljama Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Moldaviji i Gruziji. Zanimljivo je da tradicija proslave Nove godine po Julijanskom kalendaru postoji i u nekim njemačkim kantonima u Švajcarskoj, u nekim dijelovima Škotske, pa čak i među pravoslavnim zajednicama u Japanu.

Običaji koji se poštuju na ovaj praznik

Pravoslavna Nova godina naziva se još i Mali Božić, a poklapa se i sa crkvenim praznicama Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i krsnom slavom Sveti Vasilije Veliki.

Tog dana jede se glava božićne pečenice, a to je najčešće glava jagnjeta ili praseta, a domaćice mijese novogodišnju česnicu "Vasilicu". Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu neuobičajenim slavljima, na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne proslave, podsjećajući da se u brojnim crkvenim domovima obilježava ovaj značajan praznik.

Toga dana u nekim krajevima Srbije spaljuju se ostaci badnjaka, a pored vasilica mijese se i krofne u koje se, kao i za Božić, stavlja novčić.

Takođe, vjeruje se da, pored bogate trpeze, na ovaj dan u kuću treba unijeti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cijele godine imali napretka.