"Vještačka inteligencija otvara vrata zloupotrebama u nastavi"

Foto: Printscreen

Vebinar "(Zlo)upotreba umjetne inteligencije u obrazovanju" bio je prilagođen srednjoškolcima završnih razreda i nastavnicima osnovnih i srednjih škola, a prisustvovalo je oko 50 učesnika i prema konceptu pitanja koja su postavljali, zaključio sam da im je to nepoznata i nedovoljno istražena tema", rekao je za "Nezavisne novine" Borislav Vukojević, viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, koji je i održao predavanje.

Da krivica ne leži na ljudima iz obrazovnog sektora i učenicima, smatra naš sagovornik i ističe da je umjetna inteligencija i ChatGPT relativno nova pojava.

"Naše institucije su vrlo inertne u vezi s pitanjem novina koje donosi vještačka inteligencija. Ako neko baš nije zainteresovan za tu temu i ne zna da postoji, to je veoma loše. U Srbiji su već donesene određene smjernice za vještačku inteligenciju, u smislu, obrazovanja, nauke, autorskih prava, što je tamošnja vlada usvojila prije nekoliko dana, a kod nas se to uopšte i ne pominje. Smisao ovog predavanja i vebinara je bila da podigne svijest o vještačkoj inteligenciji, da se vidi šta se može uraditi na edukaciji nastavnika, šta se najviše zloupotrebljava, kao i koje su koristi koje ova tehnologija donosi", objašnjava Vukojević.

Vještačka inteligencija je područje koje se izuzetno brzo razvija, a interes za nju naglo je porastao, nakon što je prije nekoliko mjeseci u javnost pušten ChatGPT.

"ChatGPT nije pretraživač kao što su Google i druge mašine za pretraživanje. To je program za procesuiranje jezika i prvenstvena namjena je da se kreativno izražava na osnovu dobijenih upita. Često može da ponudi netačne odgovore, iz razloga što odgovori zavise od efekata treniranja. Ne smije da se koristi kao mehanizam za generisanje odgovora, već da pomogne u produktivnosti kod kreativnih zadataka. Tačnije, da ponudi prvu verziju, kojoj, mi, ljudi, dajemo posljednji sud i uređujemo je", kazao je Vukojević.

Zloupotreba vještačke inteligencije će biti, a kako ističe naš sagovornik, trenutno ne postoji način da se dokaže sa sigurnošću od 100 odsto da je esej ili seminarski rad pisan uz pomoć ChatGPT-ja.

"Možemo imati insinuacije, tragove, ali ne možemo fizički dokazati da je neko generisao sadržaj, jer je privatan i jedinstven. Na sličan ili isti upit u više različitih situacija, dobijamo različite odgovore. Mogućnosti za zloupotrebe su ogromne i zato moramo imati moralna i etička načela. Najviše se zloupotrebljava za pisanje eseja, lektira, osvrta, reportaža. U ovakvim situacijama je važno da se ne zabranjuje korištenje ChatGPT-ja, već da se radi na produktivnom korištenju vještačke inteligencije, ali da je čovjek i dalje na prvom mjestu", smatra Vukojević i dodaje da vještačka inteligencija mora da bude institucionalno prepoznata.

"U različitim oblastima treba dati određene smjernice, obuke i treninge da ljudi postanu svjesni ograničenja i prednosti koje ChatGPT donosi. Postoje već distopijska predviđanja da će vještačka inteligencija da ukine mnoga radna mjesta, ali to ne znači nužno i nešto loše. Suštinski, ako možemo da automatizujemo neke manuelne procese, to znači da ljudska radna snaga može da se bavi kreativnijim dijelom posla", zaključio je Vukojević.