Vrane napale ženu u Beogradu, primljena u Urgentni

Foto: Ilustracija

Kako je za portal N1 potvrđeno u Hitnoj pomoći, žena stara 60 godina zadobila je povrede glave usljed napada ptica. Ona je zbrinuta na licu mjesta i prevezena u Urgentni centar.

Sin napadnute žene je za N1 naveo da se napad dogodio dok je njegova majka bila u dvorištu ispred kuće u Bulevaru kralja Aleksandra 163. Dodaje da ljudi treba da obrate pažnju na ptice kada prolaze tim dijelom Bulevara.

Iz Hitne pomoći poručuju da zbog mogućnosti infekcija napadi ptica nisu bezazleni, čak i ako povrede nisu velike.

Zbog toga savjetuju da se građani jave u Dom zdravlja, ili pozovu Hitnu pomoć ukoliko ih ptica „kljucne“.

Dodaju da je pored osnovnog zbrinjavanja ponekad potrebno da pacijente pregledaju i hirurzi ili ljekari drugih specijalnosti.

Zašto vrane napadaju ljude svake godine u maju i kako se zaštititi?

Vrane su se odavno odomaćile u gradovima, a u proljećnim mjesecima počinju da privlače pažnju zbog svog ponašanja koje kod mnogih izaziva strah.

„Vrane napadaju ljude u blizini gnezda jer se boje za svoje mladunce, što je za ovu vrstu uobičajeno ponašanje koje ne izaziva ozbiljnije posljedice ili vrlo rijetko može da dovede do manjih povreda, pa iz toga razloga treba biti obazriv. Najbolji način da se ljudi zaštite, jeste da izbjegavaju mjesta gdje se nalaze gnijezda vrana ili ukoliko se nađu u blizini gnijezda da se što prije udalje iz zone gnezda“, navodi se na sajtu Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Vrana se gnijezdi uglavnom na drveću, a sve češće i na stubovima dalekovoda i sličnim objektima.

Tokom maja, mladunci vrane su dobili perje i počeli da izleću iz gnijezda. Iz Zavoda upozoravaju da je period kada mladunci uče da lete posebno kritičan, pa se dešava da ispadaju iz gnijezda i prije nego što su spremni da lete.

„Tada odrasle ptice brane teritoriju i mladunce, pa može doći i do napada ukoliko se prolaznik previše približio mladuncu. Najprije odrasle ptice počinju glasno da šalju znake upozorenja snažnim gakanjem, nakon čega mogu da se upute ka potencijalnom ‘uljezu’ sa lažnim ili pravim napadima u cilju odbrane mladunaca“, piše Zavod za zaštitu prirode.

Ovaj period traje desetak dana, dok mladunci ne postanu potpuno spremni za let, posle čega više nema bojazni od napada.

Kišobran kao odbrana

„Vrane uglavnom napadaju kada su mladunci nisko u žbunju ili u nižim delovima krošnje drveta. U periodu kada mladunci izlaze iz gnezda, neophodno je biti oprezan prilikom prolaska u blizini gnezda, ili mesta gde su mladunci. Ukoliko ptice uporno brane mlade, poneti kišobran ili neko drugo sredstvo s kojim se može odbraniti od potencijalnog napada vrana. Takođe, trebalo bi se što pre, i po mogućstvu bez panike i naglih pokreta, udaljiti od mesta gde vrane brane teritoriju, odnosno mladunce koji su ispali iz gnezda“, savetuje Zavod.

Dodaju da vrane mogu i decu da dožive kao uljeze, zbog čega bi roditelji trebalo da budu oprezni i spremni da reaguju.

Siva vrana

Sivu vranu u gradovima uglavnom ne primjećujemo dok ne dođe do njihovog agresivnog ponašanja. Dugačke su od 44 do 51 centimetra.

Siva vrana koristi raznovrsnu hranu biljnog ili životinjskog porijekla, vrlo je prilagodljiva i koristi različite tehnike da bi došla do obroka.

U Srbiji je zaštićena prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, a takođe je označena kao lovna vrsta.

Razlog masovnog pojavljivanja i gniježđenja vrana u gradskim jezgrima i urbanim sredinama prilično je složen, ali je to, prije svega, povećanje količine otpada, naročito onog koje je organskog porijekla, što je posljedica povećanja koncentracije ljudi u gradovima.