Šta bi se desilo kada bi se Ukrajina pridružila NATO savezu?

Foto: Ilustracija

Dok istočnoevropske zemlje kažu da bi Kijevu trebalo ponuditi neku vrstu mape puta na samitu NATO-a u Viljnusu u utorak i srijedu, Sjedinjene Države i Njemačka su oprezne u pogledu bilo kakvog poteza koji bi mogao dovesti savez bliže ratu s Rusijom, piše Rojters.

Ruski predsjednik Vladimir Putin naveo je širenje NATO-a prema ruskim granicama u posljednje dvije decenije kao ključni razlog za svoju odluku da pošalje desetine hiljada vojnika u susjednu Ukrajinu 24. februara 2022. godine. Bilo kakvo proširenje Sjevernoatlantskog saveza mora biti dogovoreno sa svih 31 članicom, a generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg već je odbacio formalni poziv Kijevu za pridruživanje na samitu.

Rojters objašnjava korake koje je Ukrajina preduzela na svom putu ka članstvu u NATO-u, mogućnost kompromisa u vezi s narednim koracima, i kako Rusija gleda na razvoj događaja.

Put ka NATO-u bez MAP-a?

NATO članice su se 2008. godine na samitu u Bukureštu složile da bi se Ukrajina, koja je bila dio Sovjetskog Saveza kojim je vladala Moskva do njegovog raspada 1991. godine, mogla na kraju pridružiti Alijansi. Međutim, čelnici NATO-a nisu Kijevu dali takozvani akcioni plan za članstvo (MAP) koji predstavlja mapu puta za njegovo približavanje savezu.

Moskva je zatim anektirala Krim od Ukrajine 2014. godine i podržala separatističke zastupnike u istočnoj Ukrajini.

U posjeti Kijevu ovog aprila, Stoltenberg je rekao da je Ukrajina “zaslužila mjesto” u NATO-u, ali je kasnije jasno stavio do znanja da zemlja neće moći da se pridruži savezu dok traje rat s Rusijom, čije snage sada zauzimaju veći dio istoka i juga Ukrajine.

Početkom juna je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da njegova država razumije ovaj stav, ali je krajem mjeseca ponovio pozive da na samitu Ukrajina dobije “politički poziv” u NATO.

U okviru procesa MAP-a koji slijede druge bivše komunističke zemlje u istočnoj Evropi, kandidati moraju dokazati da ispunjavaju političke, ekonomske i vojne kriterijume i da su sposobni da vojno doprinesu operacijama NATO-a.

Od 1999. godine većina zemalja koje žele da se pridruže NATO-u učestvovala je u MAP-u, iako ova procedura nije obavezna: Finska i Švedska, ranije neutralne države koje su blisko sarađivale s NATO-om, pozvane su da se direktno pridruže Alijansi.

Nejasno je kako će izgledati put Ukrajine ka članstvu jer sve više zemalja, među kojima su Velika Britanija i Njemačka, predlažu da se preskoči proces MAP-a.

Ukrajinska vojska je preduzela velike korake ka ispunjavanju standarda NATO-a od početka ruske invazije. Proces se ubrzava kako sovjetsko oružje i municija postepeno nestaju, a Zapad obučava ukrajinske trupe prema NATO standardima i šalje sve naprednije oružje.

Zašto je članstvo Ukrajine toliko osjetljivo pitanje?

Kako objašnjava Rojters, suština NATO saveza, koji je formiran 1949. s primarnim ciljem da se suprotstavi riziku od sovjetskog napada na savezničku teritoriju, je klauzula o uzajamnoj pomoći.

To se navodi kao jedan od glavnih razloga zašto Ukrajina ne može ući u NATO dok je u sukobu s Rusijom, jer bi to moglo odmah uvući Alijansu u aktivan rat.

Klauzula, član 5 Vašingtonskog sporazuma NATO-a, navodi da se napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike.

Stoltenberg je jasno stavio do znanja da će, iako NATO mora pregovarati o opcijama za davanje Ukrajini bezbjednosnih garancija za vrijeme nakon rata, bezbjednosne garancije prema članu 5 mogu samo biti date punopravnim članicama saveza.

Kremlj prikazuje ekspanziju kao dokaz neprijateljstva Zapada prema Rusiji, što zapadne sile poriču, navodeći da je savez u potpunosti odbrambene prirode. Moskva smatra da bi članstvo Ukrajine izazvalo probleme u budućnosti, te je upozorila da će odgovoriti na to kako bi obezbijedila svoju sigurnost.