Kaufman: Nema nade za film ako vještačka inteligencija bude pisala scenarije

Foto: Agencije

Oskarovac Kafuman je danas učestvujući u programu "Masterklas" Sarajevo film festivala (SFF) ocijenio da je na filmu razlika između umjetnosti i zabave, ako se pod njom misli na konvencionalne holivudske stvari, "kao između istine i smeća".

"Ako je agenda da se filmom proda proizvod, ili je on njegov jedan dio, onda to ne može biti umjetnost. Jer onda to nije istina i ne poštuješ gledaoce kad to radiš", naveo je Kaufman.

Prema njegovim riječima, filmska industrija danas nastavlja sa takvom praksom i gledaoci su toliko preplavljeni da ne razmišljaju i bivaju razočarani ako ne dobiju određen broj eksplozija i jasno ispričanu priču.

Trebalo bi da je svetinja odnos između stvaraoca i gledalaca. Ako ne misliš tako, ne poštuješ ih i stavljaš go*na u njihove mozgove", dodao je sineasta, koji je prvi put boravio u Sarajevu 2008. godine predstavljajući rediteljski debi "Synedoche, New York".

Kaufmanovo posljednje rediteljsko ostvarenje je "Razmišljam da okončam ovo" (2020), a radio je, između ostalog, scenarije za filmove "Biti Džon Malkovič" (1999), "Ispovijest opasnog uma" (2002) i "Vječni sjaj besprijekornog uma" (2004), za koji je osvojio Oskara.

Navevši kao primjer obrađenu hranu, Kaufman je ocijenio da neko naviknut traži takvu hranu čitav život, ne znajući za bolje.

"Želim pravu hranu. To što filmska mašinerija radi smatram opasnim i to me razgnjevljuje", naveo je Kaufman, između ostalog, u razgovoru sa moderatorkom Bjankom Lukas.

Govoreći o ulozi vještačke inteligencije u filmskom stvaralaštvu, Kaufman je naveo da su neki scenaristi "trenirani da proizvode smeće, i dok to rade, tu im može pomoći vještačka inteligencija".

"Mislim da mogu biti bolji od toga. Ako odustaneš i dopustiš studiju da vještačka inteligancija piše scenarije nema nazad, i nema nade. Vještačka inteligencija ne može stvoriti trenutak ljudskosti. Dok ljudi stvaraju postoji mogućnost da ispadne nešto vrijedno", ocijenio je Kaufman.

Njegova scenaristička karijera počela je na sitkom (situaciona komedija) seriji "Get A Life" devedesetih godina, koje je proveo radeći komedije i skečeve na televiziji prije nego što je prešao na film.

Kaufman primjećuje da se "brzo zatvoriš u taj krug i navikneš na tu vrstu humora".

"Moraš naučiti kako da se odvikneš od takvog pristupa humoru, jer je to smeće kao forma. Ali, ti kad radiš i razmišljaš tako kako studio kaže postaneš dio tog procesa", naveo je sineasta.

Upitan kakvo je rješenje problema, Kaufman je naveo da su to stvaraoci koji "rade prave stvari, odvajaju vrijeme da razmišljaju o svijetu u kojem žive", kojima nisu bitna laka rješenja i likovi, i ne kopiraju ih iz nekih prethodnih ostvarenja.

Treba raditi filmove što više van sistema studija. To pokušavam, da radim male stvare koje imaju vrijednost. To je način borbe", rekao je američki sineasta, naveo je "Tanjug".

Kaufmanu će večeras (20.30 časova) na SFF-u biti uručeno počasno "Srce Sarajeva" za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti, u "Ljetno Koka kola kinu" gdje će biti prikazan i film "Adaptacija" (2002) reditelja Spajka Džonza, za koji je pisao scenario.