Trivić: Ekonomske brojke loše, ne krijte se iza naroda

Foto: Printscreen

- Dok na svim nivoima vlasti pratimo političke krize bez početka i kraja, ne nazirući minimum rješenja, skoro neprimijećeno prolazi podatak da je industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u junu 2023. godine u odnosu na isti mjesec 2022. godine manja za 7,5%. Slična situacija je i u drugom entitetu, tako da je pad industrijske proizvodnje u cijeloj BiH oko 7,6% prema zvaničnim podacima – saopštila je na konferenciji za novinare Jelena Trivić.

Ona je rekla da pad industrijske proizvodnje nije zabilježen samo u oblasti prerade drveta (zbog zabrane izvoza određenih proizvoda od drveta), nego u mnogim oblastima prerađivačke industrije (proizvodnja tekstila, kože, odjeće) kao i u području vađenja ruda i kamena, istaklaje Trivić i dodala: 

„Istovremeno, industrijska proizvodnja u Srbiji u  junu 2023. godine u odnosu na isti mjesec prošle godine, veća je za 0,5%. Zemlje Evropske unije bilježe godišnji pad od 1,2%, dok je situacija pojedinačno po zemljama različita: neke zemlje imaju visok rast (Danska, Irska), dok neke bilježe značajan godišnji pad (Bugarska, Estonija)."

Trivić je naglasila da razloge pada industrijske proizvodnje u Republici Srpskoj i cijeloj Bosni i Hercegovini u poslednjim mjesecima, kao i na godišnjem nivou u odnosu na prethodnu godinu, ipak treba tražiti u unutrašnjim faktorima, ali time se, kako kaže ona, izgleda niko ne bavi.

Što se tiče finansijske stabilnosti Srpske, ona se ne dokazuje izjavama zvaničnika, nego konkretnim i zvaničnim podacima.

Prema zvaničnim podacima Vlade RS iz Dokumenta okvirnog budžeta, otplata duga neće iznositi preko milijardu КM samo u ovoj godini, nego i u narednim godinama, a najteža će biti 2026. godina kada dospijevaju obveznice sa Londonske berze.

U toj godini rata kredita koju će Republika Srpska morati da vrati iznosiće 1,6 milijardi КM. Ogroman finansijski teret u narednim mjesecima i godinama biće najveća prepreka ekonomskom rastu Srpske. 

O kakvoj finansijskoj stabilnosti uopšte mogu da govore zvaničnici kada zdravstveno osiguranje nema preko 50.000 građana. Da li mislite da njih tješe lažne izjave o finansijskoj stabilnosti koje čujemo iz režima?! 

Ona je kazala da uzroke pada industrijske proizvodnje treba tražiti na domaćem tržištu.

Govoreći o političkoj situaciji, predsjednica Narodnog fronta je rekla da ta stranka neće pratiti Milorada Dodika u svemu ovome što se dešava.

Ona je naglasila da je to ,kako kaže, njegov lični problem u kojem se sam našao.

"Neka se sam čupa iz te krize i neka se ne krije iza naroda. Smatramo ga najodgovornijem za katastrofalno stanje u Srpskoj. Ugrožen je lično on, a ne institucija predsjednika Republike Srpske", kazala je liderka Narodnog fronta.

Kada je riječ o Banjaluci, ona je rekla da je Narodni front opozicija i jednim i drugim.

"Niti Vlado Đajić zna da vodi UKC, niti Draško Stanivuković zna da vodi grad...", kazala je ona, navodeći da neće bježati od kandidature za gradonačelnika Banjaluke.