Dodik: Predstavnici OS spremni da se na poziv povuku u RS, Zakon o djelovanju NVO na dnevnom redu

Foto: Agencije

Ipak, kako je istakao politička, finansijska i bezbjednosna situacija je stabilna. 

Govoreći o sastanku zvaničnika Republike Srpske koji je zakazan za sutra, Dodik je rkeao da Republika Srpska ima nekoliko mogućnosti te da će učiniti sve što treba da se zaštiti. 

On je rekao da su međunarodni predstavnici i "globalisti" kada gube spremni da urade sve, te da se njihovo djelovanje mora pratiti, ne u smislu toga da ih se neko boji nego da se reaguje na ono što rade. 

Naglasio je i da su obavljene konsultacije i sa predstavnicima Oružanih snaga BiH čiji su pripadnici izrazili spremnost da se na poziv povuku u Republiku Srpsku.

Dodik je dodao da "opozicija u Republici Srpskoj djeluje sa pozicija svojih politika koje ne odražavaju ni vrijeme ni temu". 

On je rekao da političku situaciju u Republici Srpkoj otežava intervencionizam međunarodnih predstavnika i visokog predstavnika koji pokušavaju da nametnu svoja rješenja. 

"Taj intervencionizam ima prednost kolonijalnog djelovanja i to je vidljivo kroz djelovanje američkog i britanskog ambasadora. I pored toga Republika Srpska ostaje stabilna", rekao je Dodik dodajući da je finansijska situacija u Republici Srpskoj dobra i da pokazuje vitalnost i sposobnost te izvršava sve svoje obaveze. 

SNSD smatra da je povećano povjerenje kreditora u Republici Srpskoj jer je posljednja emisija obveznica to i pokazala. 

Govoreći o nivou BiH, Dodik je rekao da do sada ono što je urađeno to nije nikakvo rušenje zaključaka NSRS i SNSD je zadovoljan činjenicom da je u okviru Zakona o VSTS došlo do onoga što "smo mi gurali pet godina". 

"Dalje tvrdimo da nema ustavnog osnova za Sud i Tužilaštvo BiH i u tim stvarima moramo da činimo sve da Republika Srpska ima što manje štete. U dinamičkom planu naših dogovora je da se u septembru stave na dnevni red nekoliko bitnih pitanja, uključujući i Ustavni sud i odlazak stranih sudija", rekao je Dodik. 

On je naglasio da Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika nema legitimitet i da šta bilo on odluči za Republiku Srpsku nije obavezujuće. 

"Vidim da je odustao da dođe u Banjaluku i mislim da je to korisno. Akcije koje smo vodili da raskrinkamo njegovu poziciju jeste upravo da on nije dobro došao. Najbolje je u suštini da on zaobiđe Republike Srpsku", rekao je Dodik. 

Naglasio je da je Šmitova uloga i sramno nametanje zakona treba biti odbačeno i da SNSD to čini te da je neprihvatljiva njegova uloga. 

"Više će štete od toga imati Bosna i Hercegovina nego bilo ko drugi", rekao je Dodik. 

Govoreći o Saboru SNSD-a, Dodik je rekao da će on biti održan 30. septembra te da će na Saboru učestvovati 1001 delegat, dodajući da će se kroz Statut intervenisati na samu organizaciju stranke. Na ovom Saboru, biraće se predsjednik SNSD-a, Glavni odbor koji će biti smanjen sa 500 na 201 člana. 

Željka Cvijanović, potpredsjednik SNSD rekla je da Izvršni komitet daje punu podršku Dodiku uz ocjenu da sve što se dešava na pravosudnom planu jeste politički obojeno. 

"Politički progon od strane onih koji su neizabrani, a proganjaju one koji su izabrani", rekla je Cvijanovićeva dodajući da visoki predstavnici nemaju pravo da nameću zakone i mjenjaju ustave. 

Ona je rekla da su opredjeljeni da se drže prava i da se BiH oduzima posljednja šansa da "prohoda na svojim nogama" te da niko u svijetu ne bi prihvatio da se kod njih radi, ono što se radi u Bosni i Hercegovini misleći na nametanje zakona. 

"Ovo sve postaje lakrdija i može da nas dovede do ivice ponora. Ovo je prilika da pozovem sve da se urazume", rekla je Cvijanovićeva.

Zakon o djelovanju nevladinih organizacija na dnevnom redu NS RS

Milorad Dodik, predsjednik SNSD nakon sjednice Izvršnog komiteta ove stranke rekao je da je dogovoreno da se u skupštinsku proceduru uputi zakon o djelovanju nevladinih organizacija, a već danas Kolegijum NS RS taj zakon stavio je na dnevni red.

Podsjećanja radi još ranije Dodik je takođe najavljivao usvajanje ovog zakona čiji je nacrt i ugledao svjetlost dana.

U tom nacrtu piše između ostalog da je neprofitna organizacija obavezna da Ministarstvu pravde dostavi polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj sa naznakom uplatioca, visine doznačenih sredstava, vrste i iznosa naknade i prihoda izraženih u novcu ili drugoj vrijednosti kao i izvještaj o utrošku sredstava.

Ovo se između ostalog, nalazi u Nacrtu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizcija koji je juče usvojila Vlada Republike Srpske.

Dalje, u Nacrtu se navodi da se pod neprofitnim organizacijama podrazmijevaju udruženja i fonadcije, kao i strane i međunarodne nevladine organizcije osnovane i registrovane u Republici Srpskoj u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Republike Srpske.

Zanimljivo je da se u članu 3. stav 3 Nacrta navodi da je "neprofitnim organizacijama nije dozvoljeno političko djelovanje niti obavljanje političke aktivnosti".

A, politička aktivnost podrazumijeva svaku aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima Republike Srpske ili predstavnicima Republike Srpske u institucijama BiH u smislu formulisanja, usvajanja ili izmjene propisa i politike Republike Srpske ili u smislu političkog i javnog interesa.

Ipak, u članu 4. stoji da se političkim djelovanjem u smislu ovog zakona ne smatra djelovanje u oblasti nauke, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, zaštite prava nacionalnih manjina i lica sa invaliditetom, zaštite životne sredine, borbe protiv korupcije, filantropije, volonterstva i informisanja.

"Materijali neprofitnih organizacija koji se objavljuju putem elektronskih medija, informacionih i telekomunikacionih mreža ili se na drugi način distribuišu moraju imati oznaku neprofitne organizacije", navodi se u nacrtu zakona, u kojem piše i da će se novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM kazniti za prekršaj ako to ne uradi, odnosno obilježi promotivni sadržaj ili ukoliko ne podnese izvještaj Ministarstvu pravde.

U nacrtu se navodi i da će se redovan inspekcijski nadzor na zakonitoščću rada organizacije vršiti jednom godišnje, izuzetno vanredni inespekcijski nadzor može se izvršiti i po predstavkama građana, pravnih lica, javnog dostupnih informacija, organa Republike Srpske ili na zahtjev nadležnog odbora Narodne skupštine Republike Srpske.

"U slučaju da neprofitna organizacija djeluje suprotno odredbama ovog zakona, ministar pravde podnosi zahtjev nadležnom sudu za zabranu obavljanja rada shodno odredbama Zakona o udruženjima i fondacijama Republike Srpske", navodi se su zakonu i dodaje da ukoliko Poreska uprava utvrdi nepravilnosti u finansijskom poslovanju da će Minsitarstvo pravde pokrenuti postupak kod nadležnog suda za zabranu obavljanja rada, kao i postupak protiv odgovornih lica u skladu sa Krivičnim zakonikom Republike Srpske.

U obrazloženju Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizcija navodi se da se nepostojanjem zakona stvaraju pretpostavke za urušavanje pravnog sistema i ustavnog uređenja Republike Srpske i čine štetne posljedice na rad organa i organizacija Republike Srpske.