Nejedinstvena, konfuzna, bez ikakvog strateškog cilja - spoljna politika BiH?

Foto: Agencije

Takva je, smatraju stručnjaci, spoljna politika BiH, koju vide kao trosmjernu ulicu koja najčešće ne vodi nigdje, jer tročlano Predsjedništvo BiH proklamuje isključivo sopstvene, te stavove tri naroda, a u posljednja dva ciklusa, tvrde, samo dva naroda, jer, kako kažu, Željko Komšić nije izabran od strane Hrvata kao njihov predstavnik.

Tri je, čini se, broj koji najbolje opisuje Bosnu i Hercegovinu i njenu spoljnu politiku, jer je javnost svjedok da se članovi Predsjedništva, ali i politički predstavnici Srba, Bošnjaka i Hrvata, bez izuzetaka, okreću diplomatijama koje su bliske njihovom nacionalnom okviru.

Tako srpski predstavnici ostaju vjerni Srbiji, Rusiji, Mađarskoj, Kini, u posljednje vrijeme Azerbejdžanu, dok Bošnjaci najviše nade polažu u Zapad (SAD, Velika Britanija, EU) i Tursku, a hrvatski predstavnici, osim zapadnih sila, najviše gledaju ka pravcu zvaničnog Zagreba.

To, dodaju analitičari, uopšte ne treba da se gleda kao toliki problem ukoliko svi oni donose i benefite kada je u pitanju bh. diplomatija. Ali, tih benefita, tvrde, zasad je bilo skoro pa nimalo.

Za Igora Davidovića, bivšeg bh. ambasadora i predsjednika Demokratskog centra Banjaluka, spoljna politika BiH je upravo onakva kakva je i sama država, a to je - bez nekog decidnog stava ili cilja.

"Umjesto toga, mi realno imamo tri vertikale u spoljnoj politici, kao što imamo i tri vertikale u diplomatskoj službi koja je instrument sprovođenja te politike. Ali, kada kažem da je to refleksija države kojoj služi ta spoljna politika, onda ne kažem da to tako mora i da bude. Naime, ako bi spoljna politika bila definisana kao zajednička djelatnost, zajednička funkcija, onda bi i Republika Srpska i bilo ko drugi ko učestvuje u toj politici, kroz nju artikulisao legalno i legitimno svoje ciljeve, a onda ih i realizovao", smatra Davidović.

On je stava je da "problem svih problema u BiH" taj što tročlano Predsjedništvo vodi svoje politike, uključujući i spoljnu politiku, odnosno tri kadrovske politike kada je u pitanju diplomatska služba.

"Onda dobijemo ono što nikome nije potrebno, a to je potpuni izostanak svakog rezultata", kaže Davidović, koji, obrazlažući ovakav stav, pojašnjava da se to najbolje vidi na primjeru sankcija, crnih lista.

"Imamo situaciju da smo na međunarodnoj sceni u goroj situaciji nego ikada, da smo izloženi raznovrsnim sankcijama, te situaciju da spoljna politika ne štiti interese bilo koga u ovoj državi, nego služi valjda nekakvoj svojoj imaginarnoj svrsi", naglašava predsjednik Demokratskog centra Banjaluka.

Prema njegovim riječima, vrijeme je za rekonstrukciju i pospremanje u BiH, a to se, analizirajući situaciju u bh. diplomatiji, svakako može sagledati i u konačnom dobijaju zakona o spoljnim poslovima, a koji BiH nikada nije imala.

"To je jedan od ključnih razloga potpune kakofonije na planu vanjske politike", kaže Zoran Krešić, novinar "Večernjeg lista" u BiH.

Ipak, on smatra da je odlaskom Bisere Turković sa mjesta ministra inostranih poslova BiH napravljen bitan napredak ako se gleda samo iz ugla Ministarstva i kompletne diplomatije u državi.

Ali, ako je ugao posmatranja Predsjedništvo BiH i njegov rad, Krešić je jedan od onih koji su stava da spoljna politika BiH trenutno vodi samo u dva pravca.

"Tu imamo dvije posve odvojene vanjske politike - jednu koju zagovara srpska, a drugu bošnjačka strana. I koje počesto ni o čemu nisu suglasne, te prema vani djeluju kao zaraćene strane", ističe Krešić, te dodaje:

"Nije meni uopće sporno to što Srbi grade odnose sa Srbijom, pa čak i u oblasti vanjskih poslova, Hrvati s Hrvatskom, a Bošnjaci pak s nekom trećom stranom. Problem je što se ti pak odnosi privatiziraju za interese jednoga naroda ili pak počesto i jedne političke opcije. Za BiH je najvažnije da gradi odnose s EU jer je u tome savezu odgovor na većinu bosanskohercegovačkih problema. A to podrazumijeva i usklađivanje vanjskopolitičkih pitanja s EU."

Na pitanje šta se može u ovom smislu očekivati u budućnosti, te mogu li se novim zakonom riješiti brojne nesuglasice i odnosi tri strane, Krešić poručuje da je "budućnost u BiH tek malo neizvjesnija od sadašnjosti, a koja je počesto kaotična".

A pomenuti zakon o spoljnim poslovima BiH u četvrtak, 21. septembra, u formi prijedloga će biti pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a na prijedlog Savjeta ministara.

Zakonom se uređuju način obavljanja spoljnih poslova, međusobni odnosi organa BiH u vršenju spoljnih poslova, nadležnost i djelokrug Ministarstva inostranih poslova, organizacija Ministarstva i diplomatsko-konzularnih predstavništava, diplomatska i konzularna zvanja i uslovi i način njihovog sticanja, te druga pitanja.

Podsjećanja radi, Savjet ministara je Prijedlog zakona utvrdio na sjednici održanoj 11. maja.