Narodna vjerovanja za Miholjdan i zašto se Miholjsko ljeto zove baš tako?

Foto: Agencije

Za ovaj dan se vezuju i brojni narodni običaji.

U narodnom kalendaru se pominje samo Miholjdan, koji je varovni dan i tada se ništa ne radi u kući, ali se zato poslovi izvan kuće završavaju pred početak zime i smatra se da tek tada počinje prava jesen. Ukoliko je oko ovog praznika visoka temperatura i lijepo vrijeme, ti dani se nazivaju miholjsko ljeto, a negdje i sirotinjsko ljeto.

Naziva se i „mišiji dan“, odnosno dan kada miševi moraju da sakupe hranu da bi preživeli zimu. U Gruži se na ovaj dan seje pšenica, takozvana „miholjska pšenica“ koja se smatra jednom od boljih. U nekim krajevima ovaj praznik je propraćen stočarskim običajima tzv. ovnovskom svadbom. Nakon nekoliko dana koje bi proveli izdvojeni od ovaca, ovnovi se na Miholjdan puštaju okićeni cvijećem među ovce, navode iz Narodnog muzeja Kraljevo.

Miholjdan je dan kada se održavaju litije, zavetine ili preslave, a u nekim većim mjestima i sabori.

Narodna vjerovanja

„Miholjdan, poznat i kao Kirijak Otšelnik, ima duboko ukorijenjeno mjesto u srpskoj tradiciji. Ovaj praznik spaja vjerske običaje s narodnim vjerovanjima, čineći ga jedinstvenim. Osim toga, običaji vezani za Miholjdan pružaju uvid u našu kulturu i odnos prema prirodi i svakodnevnim poslovima.“, rekao je Aleksandar Repedžić, etnolog za BBC, a prenosi Danas.

Narodna vjerovanja vezana za Miholjdan sugerišu na početak prave jeseni.

Ako su miševi i drugi glodari zakasnili sa pripremama za zimu, prema vjerovanju, osuđeni su na propast. Toplo vrijeme oko Miholjdana naziva se i Miholjsko ljeto, a u nekim krajevima poznato je kao Sitorinjsko, jer se ovog perioda posebno raduju sitorinje, žene koje pripremaju krmelje za stoku.

U skladu s narodnim običajima, Miholjdan je dan kada ne treba obavljati kućne poslove poput čišćenja i spremanja, jer se smatra da se radovi na otvorenom, ako ih ima, ne smijeju odlagati zbog dolazeće zime. Međutim, osobe rođene na ovaj dan povezuju se s posebnim talentima i očekuju sreću i blagostanje u životu.

Miholjdan je takođe i dan kada se u Valjevu i okolini održavaju crkveni sabori i vašari. Mnoga sela slave ovaj praznik kao svoju krsnu slavu. Tako, Miholjdan ostaje važan datum u srpskoj tradiciji, prožet religioznim i narodnim običajima.