Najezda šakala uznemirila domaćine na selu u Srpskoj

Foto: Agencije

"Neki dan se tokom noći čulo neko lupkanje kod štale za ovce, pa sam izašao da vidim šta se dešava i tada sam ugledao šakala. Na prvu sam se iznenadio jer takvu životinju nikad u životu nisam vidio. Otjerao sam ga i kasnije nisam primijetio da se vraćao, ali se ponekad tokom noći čuje to zavijanje. Komšije se plaše najviše za domaće životinje koje gaje, a niko u komšiluku ne pamti da je takvih životinja ranije bilo kod nas", rekao je za "Nezavisne novine" Stanoje Gaćanović, mještanin sela Šnjegotina Donja kod Čelinca.

Da je populacija šakala u Republici Srpskoj sve veća, ali i da se najezda ovog predatora dešava u čitavoj Evropi i odvija brzom ekspanzijom, saglasni su stručnjaci i lovci, koji objašnjavaju da je to najčešće uzrokovano načinom ishrane ove vrste, za koju kažu da je veoma vješt i opasan predator.

Potvrdio je to u razgovoru za "Nezavisne novine" Živojin Lazić, generalni sekretar Lovačkog saveza Republike Srpske, koji je istakao da je u cijeloj priči o povećanoj populaciji šakala glavni indikator  čovjek.

"Ljudi ostavljaju otvorena đubrišta, animalni otpad istovara se svugdje, a šakali imaju istančan njuh i to ih privuče. Stručni ljudi koji se bave ovom oblašću kažu da je njihova potreba za hranom svakodnevna. Prirodni neprijatelj šakala je vuk, tako da u brdsko-planinskim krajevima vuk rado pojede šakala, što je automatski dovelo da se šakal vratio u nizijske krajeve, gdje vukova nema, a ima izobilja hrane, i to pogoduje brzom razmnožavanju ove vrste", objašnjava Lazić.

Prema njegovim riječima, šakal nije opasan za ljude, ne napada čovjeka, ali, kako je istakao, postoji još jedna opasnost koje mnogi nisu svjesni, a to je da šakal, kao i lisica, prenosi bjesnilo.

"Lovački savez Republike Srpske bavi se uništavanjem šakala, a po našim programima koje je Vlada odobrila, lov na šakala je dozvoljen od 1. januara, pa do 31. decembra. Znači, tokom cijele godine dozvoljen je lov na šakala i to je nezaštićena vrsta divljači. Međutim, naša analiza je pokazala, da se odstrijeli značajan broj ovih predatora na šakalijadama u mnogobrojnim gradovima širom Srpske,  kao što su Brod, Derventa, Doboj, ali šakal i dalje ima sve jaču populaciju", kaže Lazić.

Napominje da je najveći problem i uzrok najezde šakala to što građani nekontrolisano odbacuju otpad životinjskog porijekla po otvorenim i neuređenim deponijama, što privlači ove životinje.

Dodaje da će Lovački savez RS, u saradnji sa Veterinarskim institutom "Vaso Butozan", uskoro praviti i edukacije u vezi sa pojavom šakala i prenošenjem bjesnila.