Više birača nego stanovnika: Na izbore u BiH izlazi 3,4 miliona građana

Foto: Agencije

Ova tvrdnja je potkrijepljena sa dvije činjenice. Prva je da će na lokalnim izborima koji su zakazani za 6. oktobar ove godine pravo glasa imati 3.406.088 birača, što je u odnosu na prethodne opšte izbore iz 2022. godine povećanje za 37.422 birača (tada ih bilo 3.368.666).

S druge strane, prema procjenama onih koji se bave demografijom i migracijama, BiH je od posljednjeg popisa iz 2013. godine, a koji kaže da u njoj živi 3.531.159 stanovnika, izgubila najmanje pola miliona tog broja, što zbog odlaska u inostranstvo, što zbog pada nataliteta.

Ako bismo samo uporedili broj birača za 2024. i popis iz 2013. godine, razlika je 125.071 građanin, što, smatraju dobro upućeni, nije realan broj, jer je nemoguće da je u prethodnih deset godina BiH nadomjestila odlazak građana, te umrle novorođenim i punoljetnim osobama.

Ali, ovdje je bitno napomenuti da nije nemoguće da broj birača bude veći od broja stalnih stanovnika jedne države, jer odlazak u inostranstvo ne znači nužno da su građani izgubili pravo da glasaju, jer većina njih, uprkos tome što su godinama praktično stranci, i dalje posjeduje neki od dokumenata, u ovom slučaju BiH, čime punopravno imaju mogućnost da biraju ili budu birani.

To svakako potvrđuje prethodnih šest izbornih ciklusa, jer ako samo u obzir uzmemo izbore od 2014. godine do danas, konstantno se povećavao broj birača, uprkos tome što se, prema tvrdnjama upućenih, smanjivao broj stanovnika u Bosni i Hercegovini.

Odselile stotine hiljada građana

Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, Mirhunisa Zukić brani stav da su BiH trajno napustile stotine hiljada građana, ali da je veći dio njih i dalje na biračkom spisku CIK BiH, bez obzira na to što nikada ne glasaju.

– Od 2014. godine do 2023. godine oko 600.000 osoba do kojih smo mi došli trajno je napustilo BiH, a među njima ima onih koje se nisu odjavile i logično je da će biti na biračkom spisku. Ljudi odavde odlaze i ne vraćaju se, to je sigurno. Imamo slučajeve da porodice žive u Francuskoj tri, četiri ili pet godina, a i dalje su ovdje evidentirane. Sigurno se može reći da se ti ljudi nisu vratili, jer se radi o porodicama. Njih nema u svojim kućama – kaže za Nezavisne Zukićeva.

To što je dio građana koji su napustili BiH i dalje evidentiran na biračkom spisku slijedi i iz toga što neke države u koje se nastanjuju ne traže od njih da se odreknu državljanstva BiH.

Međutim, nerijetko se dešava da se i sami građani odluče na korak odricanja od papira BiH.

U prilog tome govori podatak da se u posljednjih deset godina (2014-2023) državljanstva BiH odreklo 35.752 građana.

I demograf Aleksandar Čavić kaže da, prateći brojke kojima barataju nadležni, niko ne smije tvrditi da BiH nema više birača od broja stanovnika.

Neuređeni spiskovi

Na naše pitanje koliko, prema procjenama, u BiH trenutno živi stanovnika, ako se kao polazna tačka uzme popis od prije 11 godina, on odgovara da se to može izvući iz vitalne statistike.