Nova nizozemska vlada zaustavlja proširenje EU na zapadni Balkan?

Foto: Agencije

Naime, novu vladu će predvoditi Stranka slobode ultranacionaliste, protivnika proširenja i evroskeptika Gerta Vildersa. Iako sam Vilders neće biti premijer zbog protivljenja potencijalnih koalicionih partnera, jasno je da premijer neće moći biti osoba koja nije bliska njegovim političkim uvjerenjima, s obzirom na to da je njegova stranka odnijela ubjedljivu pobjedu.

Nizozemska je jedna od zemalja koja najviše uplaćuje u evropske budžete, i u tom smislu ima značajnu ulogu u svim EU programima i politikama, zbog čega je uvijek bilo važno da njena vlada ima pozitivan stav prema Briselu.

S novom vladom to će biti teže jer su imali izrazito skeptičan stav prema politikama u Briselu, ali i prema proširenju, jer su u stranačkom programu pred izbore istakli da proširenje neće biti nastavljeno ako oni budu formirali vladu.

"Neće biti daljeg širenja EU, niti koraka koji će ići u tom smjeru", naglasili su u dokumentu s kojim su izašli na izbore. Sudeći prema koalicionom sporazumu, koji je zaključen prošle sedmice, rječnik je donekle ublažen, ali suština ostaje ista.

"Nizozemska je veoma kritična kada se radi o daljem širenju EU. Neće biti ustupaka kada je riječ o Kopenhaškim kriterijumima za članstvo u EU", naglašeno je u sporazumu.

Kopenhaški kriterijumi se odnose na poštovanje vladavine prava, tržišne ekonomije i prihvatanje pravne stečevine EU i osnova su svih EU politika proširenja. BiH, kao i većina drugih zemalja u regionu, nikad u potpunosti nije ispoštovala uslove, ali su Evropski savjet, Evropska komisija i Evropski parlament uvijek u manjoj ili većoj mjeri bili spremni da "progledaju kroz prste" i omoguće naredne korake u evropskim integracijama.

Primjer kako to funkcioniše u praksi viđen je na slučaju BiH, koja je prvo dobila kandidaturu, a onda otvorila pregovore ne na osnovu istinskog napretka u reformama, nego mnogo više zahvaljujući dobroj volji Brisela. Iako je i odlazeća nizozemska vlada Marka Rutea bila dosta "tvrda" prema BiH, ipak je, na molbu Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije, ambasadora Johana Zatlera, šefa EU kancelarije u BiH i nekoliko zemalja EU koje zagovaraju proširenje, pristao na kompromis. Ova vrsta kompromisa će s novom vladom biti isključena.

Ipak, Vilders je napravio veliki ustupak kad je u pitanju vojna pomoć Ukrajini, vjerovatno na insistiranje SAD, s kojim ova zemlja ima tradicionalno bliske odnose. Promjene su najavljene najviše prema Briselu - promjena energetske politike suprotno odredbama Zelenog dogovora, smanjenje obaveza farmerima u pogledu smanjenja štetnih emisija i tvrđi stav prema migracijama.

Rute je bio premijer koji je pokušavao balansirati između težnji domaće javnosti i konstruktivnog pristupa u Briselu, koji je doveo do više pozitivnih odluka i za unutrašnju koheziju EU, a i prema susjedstvu, posebno prema zapadnom Balkanu.

Čak i antidesničarski Nizozemci su isfrustrirani korupcijom u pojedinim zemljama članicama EU, a pogotovo zemljama u procesu pristupanja i bili su evroskeptični. Međutim, radi mira u kući, često su bili spremni na kompromise.

Ta dobra volja će novom vladom biti iscrpljena, a BiH će prema Briselu moći napredovati samo ako se nekim čudom desi potpuna politička promjena u zemlji. Nizozemska javnost je prema BiH i regionu skeptična i zbog veza politike i organizovanog kriminala, s obzirom na to da je Nizozemska zemlja s velikim problemima kada je u pitanju trgovina narkoticima, a neki od najvećih igrača u kriminalnom miljeu dolaze iz BiH i sa Balkana.

U nizozemskim medijima često se spominje da su pojedini visokorangirani političari iz BiH, posebno u bezbjednosno-policijskom sektoru, povezani s kriproaplikacijama i šifrovanim telefonima, koji se obično koriste u kontaktima s kriminalnim miljeom. Ove činjenice neće pomoći kada se u Briselu naredni put bude odlučivalo o evropskoj budućnosti BiH.