Sutra SPC slavi Aranđelovdan: Vjeruje se da se na ovaj dan nebo otvara i ispunjavaju se najveće želje

Foto: Printscreen

Aranđelovdan je u crkvenom kalendaru obilježen crvenim slovom, a ovaj praznik je danas treća najučestalija slava u srpskom narodu. Zanimljivo, Aranđelovdan je bio krsna slava Nemanjića (slavili su ga Stefan Nemanja, car Dušan…).

Prema narodnoj poeziji, car Dušan slavio je Svetog arhangela Mihaila tako što je uvijek dočekivao goste stojeći, dok mu je anđeo stajao na ramenu. Jedne godine, da li zbog umora ili nemarnosti, prevario se pa je sjeo, a anđeo se naljutio, udario ga krilom i odletio. Predanje kaže da je car nakon toga mjesecima pokušavao da se umilostivi arhangelu Mihailu.

Običaji na Aranđelovdan

Narodno vjerovanje kaže da se prema vremenskim uslovima sutra može odrediti kakva će biti godina. Kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cijele zime i proljeća. Smatra se i da bolesnici ovog dana ozdravljaju ili da otpočinju put ka ozdravljenju. U nekim krajevima Srbije, Mihailo se slavi i kao zaštitnik stočara, jer se vjeruje da samo on može otjerati vukove.

Za ovaj praznik vezani su brojni običaji, a jedan od njih jeste i onaj koji podrazumijeva odlazak u crkvu i molitvu svom anđelu. Vjeruje se da se na Aranđelovdan nebo otvara za molitve, i da će vam se ispuniti i najveće, najvažnije želje, ako se pomolite iz duše, iskreno i sa zahvalnošću.

Takođe, u našem narodu kruži vjerovanje da se za ovaj praznik ne priprema žito, jer se Arhangel Mihailo smatra živim svetiteljem. Naime, prema narodnom vjerovanju, Sveti Arhangel Mihailo nije umro i po potrebi i dalje silazi među ljude, na zemlju – kao putnik ili prosjak.

Međutim, pravoslavna vjera nalaže drugačije, a čak je i patrijarh Pavle govorio da se žito obavezno mora spremiti. “Kuvana pšenica nije simbol smrti, već života onih koji su živjeli i koji žive u vjeri sa Bogom i svojom Krsnom slavom. Istina je, takođe, da su svi sveci živi, jer u Bogu niko ne može biti mrtav – Bog je Bog živih, a ne mrtvih”, objasnio je.