Cvijeti su pokretni praznik koji se slavi dan poslije Lazareve subote i Vrbice.
Hristos je u grad ušao jašući na magarcu, a narod ga je dočekao kao cara, prostirući ispred njega svoje haljine i grančice drveća i noseći u rukama grančice palme.
Ovim praznikom obilježava se posljednja nedjelja pred početak Isusovog stradanja, smrti i Vaskrsenja.
Stari običaj koji se i danas praktikuje je da se na taj dan okupe mladići i djevojke na raskršću ili kod crkve, nalože vatru i igraju i pjevaju dok ne počne služba u crkvi. Iako kažu, da se na veliki praznik ne radi, ipak je na Cvijeti valjalo posijati lan i kupus.
Cvjetonosnice su djevojke koje su se okupljale da bi brale, sušile i sadile cvijeće. Tako su nazivane jer su, odlazeći zorom na proplanke i u šume i vraćavši se u naselje, nosile svakovrsno ubrano cvijeće, kojim su se i kitile. Njihov odlazak i branje cvijeća su propraćeni pjesmom, te je pojava cvjetonosnica bila i živopisna, ljupka i mladalački razdragana proljećna svetkovina.
Na ovu nedjelju mjesec je pun. Vjerovalo se da tada ljudski um i vještine poseduju najveće moći. Zato je trebalo započinjati poslove i donijeti važne odluke.
Prema narodnom vjerovanju, onaj koji danas započne posao kojim želi sa uspjehom da se bavi, to će mu se i ostvariti. Zato nikako nemojte zaboraviti da se danas odvažite da započnete, šta god želite da radite uspješno do kraja godine.
Od praznika Cvijeti još sedam dana je do Vaskrsa.
Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Opština fenomen: Modričani od juna ostaju bez autobuske stanice?!
Modriča ne pristaje na nestajanje
Milioner (79) traži ženu: Objavio listu zahtjeva
Danska: u programu državne televizije pojavio se u majici četničkog pokreta
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima