U gasnim komorama logora, uključujući žene i djecu, ubijeno je najmanje milion i po ljudi, većinom Jevreja. Među žrtvama bilo je i više od 25.000 Jugoslovena, mahom Srba.
Aušvic-Birkenau, izgrađen 1940. godine po naređenju Rajhsfirera SS Hajnriha Himlera, prvobitno je služio za poljske političke zatvorenike. Nakon napada Nemačke na Sovjetski Savez, u logor su smještani sovjetski ratni zarobljenici, a od avgusta 1941. godine SS je prvi put testirao gasne komore na njima.
Kompleks je podijeljen na tri dijela, od kojih je Birkenau bio logor za istrebljivanje. Tamo su slati zatvorenici preslabi za rad, koji su odmah ubijani u plinskim komorama. Logor je bio mjesto sistematskog psihološkog i fizičkog zlostavljanja, dok su njemački kriminalci dobijali privilegije i nadzirali ostale zatvorenike.
Među zloglasnim nacistima u logoru bio je Jozef Mengele, poznat kao „anđeo smrti iz Aušvica“, koji je sprovodio zvjerske eksperimente, uključujući i na djeci. Organizator masovnih ubistava bio je Adolf Ajhman, koji je nakon rata pobjegao u Argentinu, a 1960. godine ga je pronašla izraelska tajna služba i sprovela u Izrael, gdje je suđen i pogubljen 1962. godine.
U oslobađanju logora poginulo je 231 sovjetski vojnik, dok su preživjeli logoraši izgledali više mrtvi nego živi. Dešavanja u Aušvicu nisu odmah objavljena – tek sredinom aprila 1945. preživjeli su govorili o svojim iskustvima putem Bi-Bi-Si programa na njemačkom jeziku.
Od 2007. godine, Generalna skupština UN je 27. januar proglasila Međunarodnim danom sjećanja na žrtve Holokausta, u znak sjećanja na preživjele i sve one koji su izgubili život u nacističkim logorima.
Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Šifra: Navijač u rezervatu
Mađarski rulet: Gulaš, trikovi i jedan jako ljuti začin
Mladić iz Banjaluke poginuo u saobraćajnoj nesreći, oglasilo se OJT
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima