Danas je Sretenje Gospodnje: veliki praznik i crveno slovo u kalendaru

Foto: SPC

Sretenje označava prvi susret Boga i čovjeka pod svodovima hrama – trenutak kada je pravedni starac, sveti Simeon Bogonosac, uzeo u naručje Bogomladenca i izgovorio riječi koje su postale jedna od najljepših molitava u pravoslavlju: „Otpusti sad raba tvojega, Gospode, jer vidješe oči moje spasenje tvoje...“

Sretenje se slavi četrdesetog dana po Božiću, u skladu sa starozavjetnim propisima o posvećenju prvorođenca i očišćenju majke (Lev 12, 2–7). Iako, prema crkvenom učenju, ni Bogorodici ni Hristu to nije bilo potrebno, Zakonodavac nije htio da naruši Zakon koji je dao preko proroka Mojseja.

U hramu su se, prema Jevanđelju po Luki (2, 29–34), susreli starac Simeon i proročica Ana, kći Fanuilova. Simeon je u Hristu prepoznao obećanog Mesiju i prorekao da će On biti „znak protiv koga će se govoriti“, dok je Ana objavila Jerusalimljanima da je stigao Dugočekani.

Predanje navodi da su fariseji o događaju obavijestili cara Iroda, koji je, strahujući od „novog cara“, naredio pokolj djece u Vitlejemu. Međutim, Sveta porodica je, po upozorenju anđela, već bila na putu za Misir.

Sretenje se u crkvi slavi od vremena cara Justinijana, u 6. vijeku, kada je, prema predanju, nakon molitvi ustanovljenih u čast ovog praznika prestala velika kuga i druga stradanja.

Sretenje je istovremeno Gospodnji i Bogorodični praznik, jer se veliča i Hristos kao Spasitelj i čistota Presvete Bogorodice. Sama riječ „sretenje“ znači – susret.

Po gregorijanskom kalendaru praznik se obilježava 2. februara, dok crkve koje se pridržavaju julijanskog kalendara, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, Sretenje slave 15. februara.

Srpski običaji i vjerovanja

U srpskom narodu Sretenje je duboko ukorijenjeno u tradiciju i običaje. Slava Sretenje česta je u mnogim porodicama, a praznik prati niz narodnih vjerovanja.

Prema narodnom predanju, na Sretenje se susreću zima i ljeto. Ako dan osvane sunčan, a medvjed se, uplašen od svoje sjenke, vrati u pećinu, vjeruje se da će zima potrajati još šest nedjelja.

Jedan od starih običaja nalaže da se na Sretenje obavezno upali svijeća u kući. Vjeruje se da plamen štiti dom od groma, nesreće i svakog zla, te da ima posebnu blagoslovenu snagu.

Posebno je zanimljivo vjerovanje da mlade djevojke na ovaj dan treba da obrate pažnju koga će prvo sresti ujutru, jer će im, kako kaže narod, budući mladoženja biti nalik toj osobi po izgledu i naravi.

Dan državnosti i istorijski značaj

Sretenje ima i snažan istorijski značaj za srpski narod. Na ovaj dan 1804. godine u Orašcu je podignut Prvi srpski ustanak pod vođstvom Karađorđa Petrovića, dok je 1835. godine u Kragujevcu proglašen prvi Ustav Kneževine Srbije – Sretenjski ustav.

Republika Srbija i Republika Srpska 15. februara obilježavaju i Dan državnosti, povezujući duhovni i državotvorni identitet u jednom datumu.