Svjetski dan šale – kako je nastao i zašto ga obilježavamo

Foto: Agencije

Tradicija obilježavanja ovog dana nije sasvim jasno utvrđena, ali postoje brojne teorije o njegovom porijeklu.

Jedna od najčešće spominjanih veže se za Francusku u 16. vijeku, kada je kralj Karlo IX ediktom iz Rusijona 1564. godine pomjerio početak Nove godine sa 1. aprila na 1. januar. Mnogi ljudi, naročito u ruralnim krajevima, nastavili su da slave Novu godinu u proljeće, pa su postali predmet podvala i ruganja. Najpoznatija šala bila je kačenje papirne ribe na leđa „žrtve“, uz uzvik poisson d’Avril (aprilska riba), što je simbolizovalo lakovjernu osobu.

Neki istoričari povezuju 1. april i sa rimskim festivalom Hilarija, kada su se ljudi maskirali i rugali sugrađanima, pa čak i sudijama. Drugi ga dovode u vezu sa proljetnom ravnodnevnicom, kada je „majka priroda“ varala ljude promjenjivim vremenom.

Tokom vijekova, običaj se proširio Evropom i svijetom. U Britaniji je 1686. godine pisac Džon Obri prvi put zabilježio „Praznik budala“. Kasnije su masovni mediji odigrali ključnu ulogu u popularizaciji – BBC je 1957. emitovao čuvenu reportažu o „stablu špageta“, a 1980. objavio da Big Ben postaje digitalan. Slične prvoaprilske šale priređivali su i Google, Volkswagen i mnoge druge kompanije.

Danas se 1. april obilježava u gotovo svim kulturama, ali sa različitim pravilima – u Velikoj Britaniji, Australiji i Južnoafričkoj Republici šale se prave samo do podne, dok se u većini zemalja podvale nastavljaju tokom cijelog dana.

Bez obzira na porijeklo, Svjetski dan šale podsjeća da humor i smijeh imaju važnu ulogu u društvu – pomažu ljudima da se opuste, zaborave svakodnevne brige i makar na trenutak svijet učine vedrijim.