Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Lazarevu subotu

Foto: Agencije

Prema predanju, Hristos je tada vaskrsao Lazara iz Vitanije, koji je nakon toga živio još 30 godina kao episkop na Kipru, gdje je i sahranjen. Njegove mošti prenesene su u Carigrad 890. godine, a na nadgrobnoj ploči u Kitonu kod Larnake stajao je natpis „Hristov prijatelj“.

Praznik se uvijek obilježava u pretposljednjoj nedjelji Velikog vaskršnjeg posta, u subotu pred Cvijeti. Na Lazarevu subotu beru se mlade vrbove grane koje se osveštavaju u crkvi i dijele narodu, pa se praznik naziva Vrbica. Vrbove grančice simbolizuju ulazak Isusa Hrista u Jerusalim, gdje su ga dočekala djeca.

Običaj je da se djeci oko vrata stavljaju zvončići, a od vrbinih grančica prave se venčići za glavu. Vrbica se smatra dječjim praznikom jer je, prema Jevanđelju, Hristos ulazeći u Jerusalim rekao: „Pustite djecu meni, jer takvih je Carstvo nebesko“.

Na ovaj dan bere se i cvijeće koje se potapa u vodu da prenoći, a sutradan na Cvijeti ukućani se njome umivaju. Mladi se daruju cvijećem, dok je trpeza posna jer praznik pada u vrijeme vaskršnjeg posta.