Povratnici iz „Islamske države“ – tiha prijetnja i slab odgovor institucija BiH

Foto: Agencije

Ova vijest ponovo otvara ozbiljno pitanje: koliko je zapravo ljudi iz BiH ratovalo u Siriji i Iraku, koliko ih se već vratilo bez ozbiljnog sudskog procesa i da li institucije i agencije u BiH uopšte imaju kapacitet da se suoče s posljedicama?

Agencije na nivou BiH do sada su pokazale nedovoljnu angažovanost. Dio povratnika je procesuiran, ali kazne su često bile blage, dok su drugi vraćeni bez ikakvog sudskog postupka. Time se stvara prostor da se povratnici uključe u društvo bez nadzora, što je bezbjednosno rizično.

Najveća opasnost nije u tome da se povratnici ponovo uključe u nasilne aktivnosti, već u njihovom dugoročnom uticaju. Oni mogu postati ideološki autoriteti u zatvorenim krugovima, neformalni lideri u selefijskim zajednicama ili pasivni regruteri kroz narativ i kontakte. Takvo djelovanje je teško dokazivo i pravno sankcionisati, ali je bezbjednosno itekako relevantno.

Radikalizacija ne nastaje preko noći – ona se širi kroz mreže, kroz priče i kontakte, često daleko od očiju institucija. Povratnici koji nisu procesuirani ili su odslužili kazne mogu generisati nove krugove simpatizera ekstremizma, posebno među mladima koji traže identitet i pripadnost.

Dok se javnost fokusira na broj povratnika ili na pojedinačne presude, stvarni problem je tiha mreža uticaja koja se širi bez vidljivih dokaza. To je dugoročniji i realniji rizik za BiH, jer može stvoriti nove generacije simpatizera ekstremizma.

Pravosuđe i bezbjednosne agencije moraju odgovoriti na ključna pitanja: hoće li reagovati na eventualni povratak ovih 22 ljudi nakon suđenja u Iraku, hoće li se nastaviti praksa blagih kazni ili će se razviti ozbiljniji mehanizmi praćenja i sankcionisanja, i da li će institucije imati snage da se suoče sa ideološkim uticajem, a ne samo sa formalnim krivičnim djelima. 

Inače, prema trenutno dostupnim podacima, nekoliko desetina do oko 70–80 državljana BiH i dalje je van zemlje i potencijalno “čeka povratak” ili rješavanje statusa. Veći dio njih su žene i djeca boraca tzv. "Islamske države". 

Bilo kako bilo, zbog dominantne ideološko-vjerske motivacije, koja ih je opredijelila na pridruživanje terorističkim organizacijama, oni bi nakon povratka u BiH, sasvim sigurno predstavljali značajnu potencijalnu bezbjednosnu prijetnju.