Rusija ostaje pri tvrdnji o ukrajinskoj "prljavoj bombi"

FOTO: AFP/ILUSTRACIJA

Rusija nikada nije dostavila nikakve dokaze kojim bi potvrdili svoje tvrdnje o navodnom posjedovanju prljave bombe u Ukrajini.

Uprkos tome što je razgovarao o svojim zabrinutostima sa brojnim zapadnim zvaničnicima, čini se da Kremlj izuzetno nerado to iznosi u javnost.

U saopštenju od ponedjeljka generala-pukovnika Igora Kirilova, načelnika ruskih snaga za radijaciju, hemijsku i biologiju odbrane, navodi se samo da je rad organizacija u Ukrajini "u završnoj fazi".

Ukrajina se, kako je rekao, sprema da detonira napravu kako bi optužila Moskvu da koristi oružje za masovno uništenje.

Ali čini se da neobični pozivi ministra odbrane Sergeja Šojgua njegovim američkim, britanskim, francuskim i turskim kolegama u nedjelju nisu nikoga impresionirali.

Američki, francuski i britanski ministri spoljnih poslova u zajedničkoj izjavi nazvali su ruske navode "očigledno lažnim".

Sve to jako podsjeća na dane prije ruske invazije 24. februara, kada je Kremlj više puta optuživao Sjedinjene Države da razvijaju biološko oružje u Ukrajini. Opet, nijedan dokaz nikada nije ponuđen.

Prljave bombe, koje miješaju radioaktivni materijal sa konvencionalnim eksplozivima, relativno su jeftine i jednostavne za izradu. S obzirom na to da se manje-više može koristiti bilo koja vrsta radioaktivnog materijala, uključujući bolnice i istraživačke laboratorije, vlade se dugo plaše da bi teroristi mogli pokušati upotrijebiti tako sirovo oružje.

Optužba o prljavoj bombi samo je jedna od nekoliko koje je Moskva iznijela posljednjih dana. Takođe, optužuju Ukrajinu da se priprema da digne u zrak branu Nova Kahovka na rijeci Dnjepar, nešto što bi moglo imati jednako katastrofalne posljedice.

Ukrajina, sa svoje strane, kaže da je samo Moskva do sada razmišljala o poduzimanju tako drastične akcije.

Prošle sedmice je predsjednik Zelenski optužio Rusiju za miniranje brane.

Osim što zadržava vodu što je otprilike jednako Velikom slanom jezeru u Juti, drumske i željezničke linije preko brane nude Rusiji neke od njenih posljednjih veza sa opkoljenim invazijskim snagama oko Hersona.

A u utorak je ukrajinska državna kompanija za nuklearnu energiju, Energoatom, saopštila da ruske snage koje su okupirale nuklearnu elektranu u Zaporožju izvode "neovlaštene građevinske radove" u postrojenju za suvo skladištenje istrošenog nuklearnog goriva.

Ruski mediji su posljednjih dana emitovali karte koje prikazuju strašne posljedice radijacije i poplava na jugu Ukrajine.

U vrijeme kada rat ide loše po Moskvu, sve to izgleda kao taktika zastrašivanja osmišljena da zastraši ukrajinsko političko i vojno vodstvo, zajedno sa zapadnim pristalicama Kijeva.

Da li bi Rusija zaista izvršila takva nezamisliva djela? Postoje praktični razlozi zašto je i jedno i drugo veoma rizično za Moskvu, radijacioni udari sa vjetrom i bilo kakvo oštećenje brane mogli bi da prekinu snabdijevanje vodom Krima koji je okupirao Rusiju, ali u stvari niko zapravo ne zna.

Ali Moskva ima i druge načine da održi pritisak na Ukrajinu: udari u njenu elektroenergetsku mrežu i eventualno prouzrokuje krah u dogovoru o crnomorskom žitu, čime Kijevu oduzima prijeko potreban prihod.