"Spomenik Kazani nema nikakav smisao, tražimo izmještanje"

Porodice žrtava nisu zadovoljne spomenikom koji je podignut na lokaciji Kazani, od gradskih vlasti u Sarajevu traže izgradnju novog na području opštine Centar. Kao razlog navode činjenicu da se na njemu ništa ne vidi, da nema smisao, te da se nalazi na nepristupačnoj lokaciji.

Foto: Agencije

Iz jame na Kazanima nakon rata su, u više ekshumacija, izvađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano, a prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH), riječ je o pet žrtava ženskog i deset muškog pola, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset srpske nacionalnosti. Postoje sumnje da ih je više ubijeno i bačeno u nju jer su ubijeni civili bacani u jame, posipani krečom i postoji nekoliko slojeva koji nikada nisu iskopani.

Za ovaj zločin osuđeno je 14 pripadnika Desete brdske brigade Armije BiH, čiji je komandant Mušan Topalović Caco ubijen u Sarajevu 26. oktobra 1993. godine tokom akcije hapšenja.

Slobodanka Komljenac Macanović, čiji su roditelji ubijeni u Sarajevu, i za čijim tijelima se i danas traga, kaže, da se nada izgradnji novog spomen obiljeležja u centru grada.

Komljenac Macanović kaže da je zahvalna na postojećoj spomen-ploči na Kazanima, ali otkrivanju nije prisustvovala jer nije saglasna s tekstom na spomeniku, koji, smatra, posjetiocima koji nisu upoznati sa zločinom ne pojašnjava šta se tu tačno dogodilo.

Dodala je i da su Kazani prilično nedostupni i da bi vojlela da ploča bude postavljena na Groblju Svetog Josipa.

Macanović za Balkansku istraživačku mrežu BiH (BIRN BiH), kaže da je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić nikada nije pozvala na bilo kakve konsultacije iako je jedna od rijetkih eksponiranih članova porodica žrtava.

Zločin porodice žrtava i dalje smatraju neriješenim pitanjem i izuzetno važnim za istinsko suočavanje s prošlošću,a u Udruženju za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) smatraju da trenutni spomenik žrtvama na Kazanima nije dobro rješenje.

Podsjećamo, prije godinu dana, u mjesecu novembru na Kazanima, području Starog Grada u Sarajevu, otkriveno je spomen-obilježje posvećeno ubijenim sarajevskim Srbima tokom 1992. i 1993. godine.

Mnogi su smatrali da ovaj spomenik nije adekvatan, da on ništa ne govori, da je urađen samo kako bi se određeni političari prikazali u dobrom svjetlu.

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović rekao je tada da je prijedlog gradonačelnika Sarajeva Benjamine Karić za spomenik Srbima ubijenim na Kazanima na Trebeviću, anticivilizacijski čin i čist pokušaj dodvoravanja međunarodnoj zajednici, jer se iz njega ne može zaključiti ni ko je ubijen ni čija je odgovornost.

"Oni nastoje prikazati da je sadašnja struktura gradske vlasti voljna da izađe u susret. Međutim, iz spomenika koji je ona predložila ne može se zaključiti ni ko je ubijen i liči kao da je kamen sa ceste slučajno pao tu. Ono ne zaslužuje da se zove spomenikom", rekao je Radanović prilikom otkrivanja spomenika tokom prošle godine.