Egipćanin Emad Ramadan je morao da odustane od dugogodišnjeg uzgoja paradajza. Tačnije, paradajz je odustao od rasta zbog sve većeg procenta soli u zemljištu.
Udio soli raste iz više razloga: prekomjernog izvlačenja podzemne vode, kao i prekomjerno korišćenje pesticida. Međutim, sve to su pojačale i klimatske promjene.
Naime, zbog porasta nivoa mora – svake godine sve je više slane morske vode sa Mediterana koja se plimom prenosi u unutrašnjost oko delte rijeke Nil.
Drugi jako bitan faktor su i sve više temperature, kako tokom ljeta tako i tokom zimskog dijela godine. A što je toplije – veće je isparavanje. Za razliku od vode, koja brzo isparava, so ostaje na zemlji i vremenom počinje da ulazi u sam sastav zemlje. To za uzgoj paradajza – nije dobro.
Umjesto toga, Emad je odlučio da posadi pirinač koji je otporniji na te promjene. Loša strana pirinča je da je dosta jeftiniji, pa je tako i profit manji. A Emad je samo jedan od desetina hiljada ljudi koji su morali da urade isto, ili slično.
Gdje se prije samo 10 godina uzgajao paradajz, krastavac, lubenica pa i ananas – sada se uglavnom uzgajaju pamuk, cvekla i pirinač. Poljoprivrednici se žale na to da zbog slane zemlje moraju da posade duplo više sjemena i koriste još više đubriva, za i dalje sve manje rezultate.
Uzgajanje drugih sorti samo je jedan od načina adaptacije koje će morati da prihvate svi poljoprivrednici Egipta, s obzirom na to da će u budućnosti problem postati samo veći.
I ne samo to, sličan problem zadesiće poljoprivrednke širom svijeta.
Hit Nedjelje
Kaja Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo da pijemo
Popularno
Šifra: Navijač u rezervatu
Mađarski rulet: Gulaš, trikovi i jedan jako ljuti začin
Mladić iz Banjaluke poginuo u saobraćajnoj nesreći, oglasilo se OJT
Pratite nas
Putem naših društvenih mreža
Provjerite stanje na graničnim prelazima
